ukiseljene rotkvice.

Ne znam kako je kod vas, ali kod mene je napokon stiglo proljeće! S naglaskom na napokon jer sam jedva čekala toplije, sunčane dane kada ću moći više biti vani nego unutra. Sa prvim zrakama sunca krenula je i nova sezona vrtlarenja kojoj se veselim više nego prošlogodišnjoj. I plus, imam novu bilježnicu gdje ove godine sveeee zapisujem.

Sa prvim toplijim zrakama sunca iz zemlje (i u zemlji) počinju se buditi prvi vjesnici proljeća pa nam se košarice polako počinju puniti raznim salatama, mladim lukom i češnjakom, mrkvom, ciklom i, naravno… Rotkvicama!

Rotkvica (iliti po latinski Raphanus sativus) prva je zrmana crnoj i bijeloj rotkvi, a botanički pripada porodici kupusnjača zajedno sa kupusom, keljem, brokulom, karfiolom i sličnim mirišljavim povrćem.  

Rotkvice imaju baš specifičnu teksturu i okus – kada iz zagrizeš čuješ onaj hrsk hrsk, onda osjetiš onaj osvježavajući nalet vode pa te na kraju zaplijesne oštra ljutina.

Kod nas su prepoznatljiva namirnica na uskršnjem stolu, ali bi se zbog svog nutritivnog sastava trebale malo češće nalaziti na našim tanjurima.

MALA ROTKVICA U VRTU (ILI TEGLI)

Rotkvice nisu nešto pretjerano zahtjevne za uzgoj, vjerujem da bi se mogle posijati u dužoj posudi i držati na balkonu. Čak ne zahtjevaju ni neke pretjerano povoljne uvijete.

Mi ju sijemo početkom/sredinom 3. mjeseca, ovisi o tome kako se vrte temperature u tom periodu. Ja dobro usitnim zemlju, napravim redove koji su 10-ak cm udaljeni jedan od drugoga i na dubinu od 1 cm „posolim“ sjeme rotkvice. Sve dok ne proklijaju taj je gužvanjac njima uredu, ali već 2-3 tjedna nakon sijanja prorijedim ono što je niknulo kako bi ispod zemlje rotkvice imale mjesta da idu u širinu (btw. ovaj zadnji dio nisam znala prošle godine pa su mi rotkvice bile neke sitne i duguljaste). Možete ih vi posijati i na rjeđe, ali ja nikad ne znam koji će mi postotak sjemenkica proklijati pa sam ovako barem sigurna.

I čim primijetite da su spremne za konzumaciju, berite ih! Dužim stajanjem u zemlji gube svoju hrskavost i počinju drvenjeti. Zato ja posijem dio početkom 3.mj, a drugi dio 20-ak dana kasnije. Nauči se nešto iz vlastitih grešaka. 😉

Obzirom da je ona jedna od rijetkih kultura koja svoje plodove daje jako brzo (kroz 30-ak dana) ne mogu vam opisati sreću koju sam osjetila prošlo proljeće kada sam, nedugo nakon sijanja, prvi puta izvadila rotkvicu iz zemlje.

KUPOVINA I ČUVANJE

U slučaju da se još niste (ili se nećete) okušati u sijanju rotkvica, u proljeće se ove male crvene kuglice mogu naći na svakom stolu na tržnici.

Pa na što obratiti pozornost kada ih kupujete?

Rotkvice će vam najčešće biti vezane u buketiće. Dobre svježe rotkvice će biti čvrste, s crveno-ružičastom kožom i bez ikakvih oštećenja. Ako su vam na dodir mekane, možda je bolje da ih preskočite – vjerojatno su iznutra vlaknaste i spužvaste. To znači da su odradile svoj staž van zemlje. Ako možete birati, odaberite manje primjerke. Znam da je onda više posla oko rezuckanja, ali će sigurno biti hrskavije. I svakako obratite pozornost na listove i na korjenčiće na krajevima rotkvica – lišće bi trebalo izgledati svježe i imati lijepu zelenu boju.

Kako čuvati rotkvice da što duže traju?

Kada se vratite u kuhinju, rotkvicama uklonite lišće i korjenčić jer će u suprotnom lišće izvlačiti vlagu iz rotkvica te će one prije postati spužvaste.

Lišće nikako nemojte bacati jer je nutritivno jako bogato i od njega se mogu pripremati različita jela. Operite ga pod vodom, dobro ga posušite i spremite u vrećicu na zip ili posudu koju možete dobro zatvoriti uz dodatak papirnatog ručnika. Izdržat će tako u frižideru par dana bez problema.

Rotkvice čuvajte u dobro zatvorenoj posudi ili vrećici na zip. Moram priznati da još nisam isprobala, ali kažu da funkcionira ako ih se čuva u teglici napunjenoj s vodom. Isprobam pa updejtam!

Rotkvice uvijek narežite neposredno prije jela. I ako želite da vam budu još hrskavije, probudite ih tako što ćete ih staviti u ledenu vodu sat-dva prije konzumacije.

JESU LI ROTKVICE BAŠ TOLIKO HRANJIVE?

Iako zbog njihovog specifičnog mirisa i ljutkastog okusa, mnogima nisu omiljena namirnica, rotkvice je najbolje konzumirati u sirovom obliku.

Osim izraženog okusa, prvo što osjetimo kada zagrizemo rotkvicu je sočnost koja dolazi od velike količine vode. Naime, nešto malo više od 95% rotkvice građeno je od vode! Samim time možemo zaključiti da su rotkvice niskokalorične (otp 16 kcal/100g), te ne obiluju ni ugljikohidratima ni bjelančevinama ni mastima.

Pa čime su onda bogate?

Rotkvice su dobar izvor vlakna obzirom da 100 g istih pokriva otprilike 6% dnevnih potreba odrasle zdrave osobe. O važnosti vlakana u prehrani sam pričala već puno puta, ali možete škicnuti ovdje još jednom. Nije loše svako malo ponoviti gradivo.

Osim vlakna, rotkvice su dobar izvor vitamina C (19% dnevnih potreba odrasle zdrave osobe/100g), folata (13% dnevnih potreba odrasle zdrave osobe/100g) te kalija (12% dnevnih potreba odrasle zdrave osobe/100g). Svih ostalih vitamina i mineralnih tvari ima u količini manjoj od 5% dnevnih potreba na 100g stoga su zanemarivi.

Čisto da dobijete dojam… 9-10 rotkvica srednje veličine teži otprilike 100 g. I da! Vagala sam ih. 😊

No nije u vitaminima i mineralnim tvarima cijela priča. Crveno-roza kora rotkvica bogata je antocijanima, biljnim pigmentima koji u našem tijelu imaju antioksidativni učinak. Osim toga, rotkvice su, kao i ostale kupusnjačem, bogate glukozinolatima koji utječu na smanjenje rizika od razvoja karcinoma.

Rotkvice su prvenstveno dobar izvor vlakna, vitamina C, folata i kalija, ali ne smijemo zaboraviti i na sekundarne metabolite poput antocijana i glukozinolata.

Ljutkasti okus rotkvice koji duguje glikozidima ulja gorušice potiče lučenje želučanih sokova i izlučivanje žuči. Osim toga, kao prirodan diuretik, može biti odličan saveznik u prevenciji infekcija urinarnog traka.

I ima razlog zašto sam vam rekla da sačuvate lišće rotkvice! Naime, ono je bogato željezom, što je odlično u kombinaciji s vitaminom C kojeg ćete naći u rotkvicama. Jer željezo i vitamin C funkcioniraju u simbiozi!

Mogu li nekome rotkvice ipak naškoditi?

Rotkvice se, zbog svoje ljutine, ne preporučaju osobama koje imaju osjetljivu želučanu sluznicu ili sluznicu crijeva, gastritis, čir na želucu ili dvanaesniku kao ni bubrežnim bolesnicima. Osim toga, ne preporučuju se ljudima koji su skloni nadimanju.

U tom slučaju rotkvice nije potrebno u potpunosti izbaciti iz prehrane već ograničiti unos i konzumirati ih termički obrađene.

III.. ROTKVICE SE MOGU PRIPREMITI NA PUNO NAČINA

Rotkvice u proljeće slobodno možete uvesti u svakodnevni jelovnik jer ih se može pripremiti na puno načina.

Naravno, prvo što nam padne na pamet je da ju nasjeckamo i dodamo u salatu ili sendvič što je odlična opcija. Ja ju volim jesti onako „na suho“ direkt iz zemlje, samo da malo istresem ostatke zemlje s nje.

Osim toga, rotkvice se mogu vrlo jednostavno začiniti s malo maslinovog ulja, soli, papra i drugih začina po želji te ispeći u pećnici ili na roštilju umotane u foliju. Na taj način rotkvica gubi svoju ljutinu i počinje se razvijati slatkoća – nešto slično kao kod luka.

Lišće rotkvice možete konzumirati na salatu, ali ih možete i popirjati na malo maslinovog ulja ili ubaciti u neko toplo varivo. Ili ili… Napraviti od njega pesto (bacam vam hint 😉).

Danas vam ja donosim jednu brzinsku pripremu rotkvica. Ja ih najčešće ovako konzerviram kada kupim veliku količinu rotkvica, planovi za taj tjedan mi se izmješaju i rotkvica ostane. Ili jednostavno ako ostanem bez ukiseljenih rotkvica, onda napravim novu turu. Ne trebam izmišljati isprike…

BRZO UKISELJENE ROTKVICE

– 2 teglice od 300 mL –

300 g rotkvica
500 mL vode
150 mL alkoholnog octa
1 žličica soli
2 žličice šećera
1 žličica sjemenki gorušice
4 lovorova lista

  1. Staklenke dobro operite. Zagrijte pećnicu na 100°C, na suhi pleh poredajte teglice te ih stavite u pećnicu na 15-ak minuta da se do kraja osuše i steriliziraju. Poklopce dezinficirajte papirnatim kuhinjskim ručnikom koji ste umočili u medicinski alkohol.
  2. U lončić stavite kuhati vodu, ocat, sol i šećer dok ne prokuhaju te dok se sol i šećer ne otope.
  3. Rotkvice narežite na tanke kolutiće pomoću noža ili mandoline.
  4. Vruću, steriliziranu staklenku pošteno napunite s narezanim rotkvicama, 2 lovorova lista i pola žličice sjemenki gorušice te prelijte vrelom pripremljenom otopinom za kiseljenje. Ako imate mrežicu, pritisnite rotkvice – bitno je da one u potpunosti budu prekrivene otopinom – te zatvorite poklopcem. Staklenke nemojte puniti do vrha.
  5. Ponovite postupak s drugom staklenkom.
  6. Pustite da se ohlade na sobnoj temperaturi i naprave vakuum te ih čuvajte na tamnom i hladnom mjestu. Jednom kada ih otvorite čuvajte ih u frižideru.

Rotkvice možete konzumirati već sutradan! Ocat će izvući tu njihovu karakterističnu crveno-rozu boju te ćete na kraju imati bijele rotkvice koje plivaju u rozoj tekućini.

SAVJET

  • Ja nisam veliki ljubitelj kiselog stoga su ove moje rotkvice dosta blage. Kod mene je omjer vode i alkoholnog octa cca 4:1, ali ukoliko volite kiseliju zimnicu slobodno dodajte malo više octa.
  • I slobodno se poigrajte sa začinima! Dodajte papra i svježeg kopra ili par režnja češnjaka, ružmarina ili bosiljka!
  • Isprobam sljedeći puta šećer zamijeniti s medom ili nekim drugim sladilom. Sigurna sam da funkcionira i da će imati još zanimljiviji okus. Pokusiranje, here I come!

I da vas čujem… Od danas neću više zanemarivati rotkvice! 😊

Siii juuu!

Izvor informacija:

  1. USDA food database – rotkvica