Kruh i tijesta

kruh od heljdinog brašna i oraha.

Kreće pomalo ono cosy jesenje vrijeme kada se pale peći na drva i kada pećnice rade na najjače. Mislim da što idem starija to više volim ove prijelaze iz ljeta u zimu i obrnuto. Ima nešto posebno u toj jeseni…

Pa da pozdravim ljeto i okrenem se hladnijim danima, tipkam recept za jedan fini fini kruh od heljdinog brašna komadićima oraha koji iznenade svako malo.

Moram priznati…  Ideja za kruh nije moja. Slični se sada prodaju u različitim dućanima, i obzirom da me oduševio (u nekim dućanima više, u nekima malo manje) ja sam ga odlučila (probati) napraviti u kućnoj radinosti. To je kruh za one dane kada ste se odlučili ušuškati doma, možda pogledati neki film ispod dekice – realno nema puno posla, a štruca je gotova dok film završi.

Naravno, prije nego sam krenula mijesiti zvala sam majku svoju dragu 100 puta, „jel treba to biti mekano?“, „koliko ja to dugo moram mijesiti?“, „će biti tvrdi kruh ako previše mijesim?“, „se mora to uopće premijesit?“. #SamoJeJednaMama

I tako sam ja umijesila kruh od heljdinog brašna i ubacila malo oraha unutra. Isprobala sam 3-4 različita omjera i načina pripreme i sa ovim zadnjim sam baš zadovoljna.

Zašto baš od heljdinog brašna? Jako mi se sviđa okus, onako nekako daje orašasti feeling. Ima na blogu i recept za palačinke od heljdinog brašna ako vas bude pitalo nešto slatko.

Heljdu uvijek nekako guramo u skupinu žitarica jer ju najčešće pripremamo kao žitaricu, a ima i sličnu hranjivu vrijednost kao ostali pripadnici skupine žitarica, ali po morfološkim i fiziološkim svojstvima bitno se razlikuje od drugih žitarica. Recimo da je pseudožitarica.

Heljda kao takva nema u sebi prisutan gluten stoga je kao namirnica pogodna za osobe sa celijakijom ili za osobe koje imaju intoleranciju na gluten. Zato što nema gluten u svojoj strukturi, tijesto nije jako elastično (jer gluten je ono što daje „rastezljivost“ nekom tijestu), stoga sam ja u svoj kruh dodala i pšeničnog brašna koji ima gluten.

Heljda je stvarno super pseudižitarica jer je, kao i ostale žitarice, poglavito sastavljena od ugljikohidrata, ali sadrži u sebi i 13% bjelančevina koje imaju zanimljiv profil zahvaljujući dobro izbalansiranom aminokiselinskom profilu. Što to znači?

Kako bi naše tijelo moglo sastaviti sve bjelančevine koje su mu potrebne za funkcioniranje (mišiće, enzime, hormone itd.) mora imati na raspolaganju svih 20 aminokiselina od kojih se one sastavljaju. Ukoliko fali jedna ili više njih, tijelo neće moći složiti sve što mu je potrebno. Zamislimo si to kao gradnju kuće: treba nam cigla, malta itd., i ako fali nešto od toga, neće ta kuća u visinu. Od svih 20 aminokiselina potrebnih za izgradnju, neke naše tijelo može samo sintetizirati iz drugih tvari, ali neke, zvane esencijalne, moramo ipak unijeti hranom.

E sada.. Što se žitarica tiče, njima uglavnom fali jedna esencijalna aminokiselina, lizin. Kako bi naš aminokiselinski profil bio potpun poželjno je žitarice konzumirati s mahunarkama koje su općenito bogate lizinom. Kod heljde je situacija malo drugačija! Ona ima kompletni profil svih 8 esencijalnih aminokiselina stoga ju nije potrebno kombinirati s drugim namirnica što se toga tiče.

Uglavnom.. U heljdi imate i cigle i malte.

Osim toga, heljda je bogata vlaknima koji se ponašaju kao čistači našeg probavnog sustava. U 100 g heljdinih „trokutića“ nalazimo 10 g vlakna, što pokriva 42% naših dnevnih potreba.

Heljda je bogata i vitaminima B skupine (kao i većina žitarica), koji obavljaju važne funkcije u probavi naše hrane, provođenju živčanih impulsa te su važni kod pojačanog umora i povećanih tjelesnih i mentalnih napora jer izravno sudjeluju u procesu stvaranja energije. Osim toga, heljda je bogata magnezijem (231 mg/100g, što pokriva 62% dnevnih potreba odrasle zdrave osobe) koji „radi“ ruku pod ruku s vitaminima B skupine kako bi naš organizam funkcionirao. I tu se opet vraćam na cijelu priču o sinergiji hrane i zašto hranjive tvari iz namirnica ne trebamo izolirati.

Heljda je bezglutenska psudožitarica sa kompletnim profilom esencijalnih aminokiselina, bogata vitaminima B skupine i magnezijem

Što je sa namakanjem žitarica? Žitarice (ali i mahunarke) u svojoj strukturi prirodno sadrže fitinsku kiselinu koja u našem organizmu veže mineralne tvari poput magnezija, kalcija i željeza, te se na taj način izlučuju iz organizma. Heljda, iako pseudožitarica, sadrži malen udio fitinske kiseline što znači da su mineralne tvari lakše dostupne našem organizmu.

E sada kada je sve rečeno i objašnjeno (ili preskočeno), vrijeme je da mi s tim heljdinim brašnom nešto i umijesimo.

KRUH S HELJDINIM BRAŠNOM I ORASIMA

Sastojci:

225 g heljdinog brašna
225 g pšeničnog brašna (tip 00 ili manitoba)
100 g oraha
2 žlice maslinovog ulja
300 mL tople vode
1 vrećica kvasca
1 poštena žličica soli
1 ravna žličica šećera

Postupak:

  1. Toplu vodu (ne vrelu da ne stavite kvasac za „zauvijek spavanje“) pomiješajte sa kvascem i šećerom i pustite 15-ak minuta sa strane da se kvasac „zapjeni“.
  2. U većoj zdjeli pomiješajte heljdino brašno, pšenično brašno i sol.
  3. Kada se kvasac „napuše“ dodajte ga smjesi brašna, dodajte maslinovo ulje i miješajte u zdjeli dok ne dobijete kuglu. Radnu površinu pospite s malo pšeničnog brašna, na njega stavite kruh te nastavite mijesiti. Ako vam se lijepi, dodajte po potrebi, malo po malo, pšeničnog brašna, ali nemojte pretjerati s njime da ne dobijete tvrdi kruh. Mijesite ručno 10-ak minuta kako bi se razvio gluten iz pšeničnog brašna.
  4. Tijesto vratite u posudu koju ste prethodno malo pobrašnili, prekrijte sa čistom krpom i pustite ga da se diže na toplom mjestu cca sat vremena ili, ako nemate toplo mjesto, možete slobodno zagrijati pećnicu na 40°C i tijesto staviti u pećnicu da se diže također sat vremena. Tijesto bi se trebalo poduplati u volumenu.
  5. Orahe uz pomoć noža nasjeckajte na manje komade, ali nemojte ih baš usitniti do brašna.
  6. Nakon sat vremena nasjeckane orahe umijesite u tijesto te ga malo razradite rukama.
  7. Na pleh stavite papir za pečenje ili ga namažite s malo ulja, tijesto stavite na pleh i pleh u hladnu pećnicu.
  8. Upalite pećnicu na 200°C. Kako se pećnica bude grijala tijesto će se još malo dignuti. Pecite kruh cca 40 minuta. Pogledajte kruh nakon 30-ak minuta jer je svaka pećnica različita.
  9. Kada je gotov (možete ga pokucati s donje strane, trebao bi imati onako duboki šuplji zvuk), prebacite ga na rešetku da se ohladi.

Kruh nemojte rezati dok se ne ohladi jer će iz njega izaći vlaga i puno će se brže osušiti. I kada se lijepo prohladi, napravite si šalicu toplog čaja, izvadite teglicu onog domaćeg pekmeza od šljiva (ako vam treba receptić, ima ovdje jedan takav) i uživajte u popodnevu pod dekicom.

Ja znam da ja jesam! 😉

Siii ju!

Iva<3

Recept je nastao u suradnji s Letificom.

Izvor informacija:

  1. USDA food database

2 misli o “kruh od heljdinog brašna i oraha.

    1. hvala puno Ivana! ja sam stavila pšenično pošto ima glutena da se lakše “rasteže”.. ako je problem u glutenu, onda bi se trebalo probati s nekim bezglutenskim brašnom, ali ne mogu garantirati kako će ispasti obzirom da je to onda drugačija struktura… nisam iskusna u kruhićima toliko da bi mogla 100% reći.. ako nije stvar u glutenu, može se napraviti s integralnim pšeničnim brašnom koji je malo hranjiviji od bijelog ili, ako baš želiš izbjeći pšenično, može se probati možda s pirovim… vjerujem da bi bilo fino! 🙂

      Sviđa mi se

Svaka riječ dobro je došla..

Popunite niže tražene podatke ili kliknite na neku od ikona za prijavu:

WordPress.com Logo

Ovaj komentar pišete koristeći vaš WordPress.com račun. Odjava /  Izmijeni )

Google photo

Ovaj komentar pišete koristeći vaš Google račun. Odjava /  Izmijeni )

Twitter picture

Ovaj komentar pišete koristeći vaš Twitter račun. Odjava /  Izmijeni )

Facebook slika

Ovaj komentar pišete koristeći vaš Facebook račun. Odjava /  Izmijeni )

Spajanje na %s