danas “slažem” platu.

Sucker sam za lijepe stvari. Sucker sam za finu klopu. I najveći sam sucker kada se te dvije stvari spoje. Babina sam unuka. I mamina kći. 😊

B. i ja često „složimo“ jednu platicu za se počastiti. Izgleda kao da se častimo iako realno sve to može biti jedan običan sendvič pojeden s nogu. Ali zašto kada se možemo sjesti pola sata i uživati sa svim osjetilima. Najčešće to bude za weekend kada malo prespavamo pa bude malo kasno za zajutrak. Ili za vrijeme ljetnog popodneva kada nemam baš nekog elana za kuhanjem. Ili naaaajslađe kada nam dođe društvo, onda nam je baš gušt „slagati“ plate. Kažem „slagati“ jer, realno, što je neurednija to je slađa.

I pošto nam danas počinje ljeto, odlučila sam na blogu „složiti“ jednu malenu platu koja je idealna priča za jedno ljetno popodne, uz neki hladni osvježavajući koktel ili čašu dobrog vina. Njom njom!

Evo par koraka koja će vam pomoći da ju složite…

Odaberite veću dasku te različite zdjelice i posudice

Dovoljna je jedna malo veća daska, ne morate ih imati milijun. Razmišljajte o tome da bude dovoljno velika da možete složiti sve što poželite i da istovremeno bude dovoljno za svih. To može biti drvena daska, mramorna, neki fora komad kamena, keramička.. I vjerujte mi, napuni se tik tak!

Drugo su zdjelice – za umake, za masline/ukiseljeno povrće, namaze. Osim što su praktične, razbit će malo monotoniju na dasci što se tiče treće dimenzije. A vjerojatno će biti i drugačijeg materijala od daske pa će dati malo kontrasta.

Nemojte zaboraviti na malene vilice s kojima će gosti jesti i na malene nožiće s kojima ćete mazati namaze.

Odaberite namirnice

Tu se igrate kako gooood želite! Možete imati cijeli miks na plati, možete napraviti vege ili vegansku platu, možete složiti platu koja ima namirnice i okuse jedne svjetske kuhinje – nema granica! Idete u nabavku, stavite sve na stol ispred sebe, pripremite i onda idete slagati.

1. Sirevi

Prvo što mi pada na pamet kada se priča o plati su sirevi. Moj je savjet da odaberete par sireva koji su različitog oblika, veličine, boje, teksture i okusa tako da imate (za) sve gušte. Nemojte pretjerati da se ne izgubite u svim tim različitim okusima, 3-5 različitih vrsta je sasvim dovoljno. Odaberite po jedan sir iz svake skupine:  mekani sirevi (skuta, ricotta, mozzarella…), polutvrdi kravlji/kozji/mješani sirevi (trapist, ementaler, cheddar, gauda, tilzit…), tvrdi kravlji/kozji/mješani sirevi (tipo grana padano, parmiggiano reggiano, pecorino) i „mirišljavi“ sirevi i sirevi „jačeg okusa“ (gorgonzola, brie, camembert, stilton, feta sir…).

2. Suhomesnati proizvodi

Drugi vjerojatno najvažniji sastojak plate su suhomesnati proizvodi (iako ne moraju nužno biti). Tu mogu biti šunke, salamini, kobasice, pršut, slanina, mortadella i ostali suhomesnati proizvodi sa i bez nekih dodataka. Kombinirajte različite okuse, oblike i veličine. Različitost će dati nekako dinamičniji i ljepši izgled plati, a u društvu se zna naći neki izbirljivac pa da bude i za nju/njega (jel’ da Mau?). Ni sa suhomesnatima nemojte pretjerati i razmišljajte o tome da budu narezani za veličine jednog zalogaja tako da ih se lako može uzeti bez da se raskupusa pola plate.

3. Namazi

S njima stvarno ne znam otkuda bi krenula, ima ih mali milijuuun za odabrati! Moj go to namaz je hummus, iako jako volim i chutney i marmeladu od luka. Možete dodati tapenadu (namaz od maslina), umak na bazi jogurta, riblje ili mesne paštete, neki ljuti umak ili naaaajjednostavniju stvar ikada – fino, fino maslinovo ulje za točanje. Nema slađega!

4. Soljeno, kiseljeno i fermentirano povrće

Meni je super dodati ovu komponentu jer nekako kao da „očisti“ nepce između zalogaja i osvježi cijelu priču (ne brinite, ne filozofiram 😉). Na plati se mogu naći masline, krastavci, feferoni (za one malo hrabrije), ukiseljeni luk (Nataša ima super recept!!), ukiseljene rotkvice (Sanja ima super recept!) i slično. Ali kužite u kojem smjeru idem.

5. Svježe povrće i voće

Kada god „slažem“ volim staviti sezonsko voće i povrće. Osim što izgleda super tako šareno među sirevima, dodaje neku novu dimenziju platama. Moj je savjet da dodate voće i povrće koje se može jesti „s nogu“ ili ga narezati na taj način da je jednostavno za konzumaciju. Možete dodati cherry pomidoriće, štapića mrkve i paprike, rukolu, matovilac ili neke drugu salatu manjih listova, svježe rotkvice… Nadalje, poigrajte se sa svježim voćem poput jabuka, smokvi, grožđa, dinje… Nema nekog pravila. Mislim, jasno je da na platu vrrrrlo vjerojatno nećete složiti kolutiće banane.  

6. Suho voće i orašasti plodovi

To je ono što meni zaokruži cijelu platu!! Na početku mi se to činilo skroz suludo da jedem slano sa nečim slatkim, ali kada sam skužila kako mi suha brusnica paše u kombinaciji s nekim tvrđim sirom i kojim bademom, predomislila sam se. Tako da možete dodati suhe brusnice, grožđice, smokve, marelice, a od orašastih plodova su meni najdraži orasi i bademi iako mogu u plati završiti i lješnjaci, pistacchio, indijski..

7. Krušna komponenta

I za kraj nešto s čime ćemo sve to grickati! To mogu biti fetice kruha (moj je savjet da se uzme neki baguette ili neki slični mali kruh jer velike fete nisu baš praktične), grissini, krekeri… Možete i sami pripremiti neku focacciu i narezati ju na manje kockice ili aromatične štapiće (ja volim ove Matejkine!). Razmišljajte samo da bude lako za konzumirati rukama bez potrebe da se negdje odloži (poput tanjura).

Idemo slagati!

Kada slažete platu razmišljajte ima li ona ima cilj da se samo nešto prigricne uz druženje ili je nešto malo više od toga (iako je meni onaj prvi razlog najslađi). Računajte da imate dovoljno različitih komponenti, ali opet ne previše (pogotovo ne iz iste skupine) jer onda ne znamo gdje bi prije. Računajte cca ukupno 100 g sira i 100 g suhomesnatog po osobi. Naravno, morate isti tako  razmišljati o tome što još imate posluženo osim toga. Ako ste dodali još konkretnijih jela poput namaza ili povrća onda nećete trebati jako puno sira i suhomesnatog. S druge strane, ako odlučite poslužiti samo uz suho voće i orašaste plodove, računajte da će vam trebati malo više toga.

Prije nego krenete sa slaganjem, pripremite sve sastojke tako da ih narežete na željenu veličinu. Tvrde sireve narežite na tanje fetice, a mekane sireve nemojte rezati već ćete ih poslužiti s malenim nožićem. Suhomesnate proizvode narežite na fete, ako imate pršut ili neki slični „duži“ komad, narežite ga na manje trakice kako se plata ne bi raskupusala kada se netko bude poslužio s komadom pršuta. Povrće i voće te kruh/focacciu narežite na komadiće veličine zalogaja. Ja ne volim dodatke koji inače idu u zdjelicu odmah staviti u zdjelicu jer ne znam gdje ću ih točno staviti za dasku pa ne znam da li će mi odgovarati u određenoj zdjelici (graniči li ovo s nekim OCD-jem lagano?).

Krenite sa slaganjem većih „stvari“ poput sireva ili suhomesnatih proizvoda. Razmišljajte o tome da iste vrste sireva i/ili suhomesnatih proizvoda grupirate na istom mjestu na plati. Nemojte stavljati „mirišljavi“ sir poput gorgonzole ili kobasicu sa tartufima odmah do nježnog sira kao što je skuta. Trokutići sira ne moraju nužno biti poslagani kao na traci, ponekad malo „neurednije“ slaganje donese malo više šarma. Kuglice mozzarelle možete poslužiti u malenoj zdjelici, dodati joj par listića bosiljka i preliti s malo maslinovog ulja. Isto vrijedi i za feta sir. Ja to vidim kao neka brdašca i doline. A ponekad mi salamini glume male rijeke između – ne složim ih ravno nego malo vijugavo (ako me razumjete).

Sljedeće najčešće stavljam zdjelice sa umacima, namazima, maslinama, ukiseljenim povrćem jer su i oni poprilično veliki komadi. Slažem ih tako da mi se iste boje ne nalaze jedna pored druge. Nemojte zaboraviti uz mekane sireve i namaze postaviti nožiće ili postavite malene nožiće uz vilice.

Sada kada ste složili „velike“ komade, popunjavate rupe između sa svježim povrćem i voćem, suhim voćem i orašastim plodovima. Ja uglavnom te dodatke nije da samo „pobacam“ gore, više ih grupiram u skupine, ali se ne zamaram da sve bude savršeno poredano. Jedino bi savjetovala da obratite pozornost na to da namirnicu koja ima intenzivan okus i miris ili koja može kapati ne stavljate pored namirnica koje bi to mogle „pokupiti“, npr. da ne stavite narezani cherry pomidor na kruh.

Kruščiće, grissine i slično možete staviti na platu ili ih možete poslužiti u nekoj fora zdjelici ili užoj teglice pored. Staviti neku fora krpu ispod.

I za kraj dodajte plati malo začinskog bilja za ukras. Naravno, pošto živimo na mediteranu, ja najčešće volim dodati ružmarina i bosiljka, ali vi možete dodati što god želite; možete to kasnije pojesti, a i ne morate.

Iz osobnog iskustva, trebala sam „složiti“ puuuno plata da mi barem malo počnu izgledati onako kako sam si ja to zamislila. Ima stvarno predivnih plata na netu (čitaj: Pinterest) i slobodno ih, ajmo reći, kopirajte dok ne uđete u štos. Ja još učim. Imam još za složiti jaaaako jaaaaako puno plata da budem sigurna 100% što radim i da budem 100% zadovoljna, ali se nadam da će vam ovih par savjeta pomoći.

I sada da proslavimo prvi dan ljeta kako treba, da otvorimo sezonu slaganja plata i druškanja s nama dragim ljudima, draga Lena odlučila je nekoga od vas darivati s dvije boce Brist extra djevičanskog maslinovog ulja: Oleum, višesortno maslinovo ulje koje je, kako Lena kaže, za svakodnevnu upotrebu, i Sta Margherita, monosortno maslinovo ulje dobiveno od naše istarske buže.

Baš mi je jednu dobru rečenicu Lena neki dan rekla „(O)srednje maslinovo ulje može „pogoršati“ odlično jelo, a vrhunsko može odvesti dobro jelo u skroz neku novu dimenziju“.

I slažem se u potpunosti s njom! I ta dva kruga Brist-a na gotovom jelu… Mmmmmm… Morate isprobati!

I sada… Svakome jedan lijepi maleni ubrus i vilicu i uživajte!!