Da vidimo mogu li uvjeriti Ivanu da je ječam “jestiv”.. 😉 Tri, dva, jedan, kreni…
Mislim da je ječam jedna od onih namirnica koje ili koristimo ili ne koristimo. Ili je dio naše prehrane ili nije, nema neke zlatne sredine. Netko ga ne jede jer ga se jednostavno pored riže i pašte ne sjeti, netko ga ne jede jer nema naviku, a netko ga ne jede/nije jeo (da, tu se ubrajamo i Ivana i ja) jer je tako… Sluzav i raskuhan i gnjecav…
Kada sam bila manja, ječam je išao u maneštre pa bi se 116 sati kuhao sa svim ostalim sastojcima (jer jedino tako maneštra postaje maneštra). Moji ječam nisu radili na salatu i nisu od njega radili orzotto. Rekoh ja sebi „pa mora biti nešto kako treba u tom ječmu!“. I tako je nastao orzotto od bundeve, a sada je na red došla i salata. Jednog dana ga možda, ali možda vratim i u maneštru.. Rekoh, možda.
O ječmu, kao namirnici bogatoj hranjivim tvarima sam već pričala – možete ovdje škicnuti.
Danas bi o nekoj drugoj temi – o bjelančevinama (iliti ga proteinima). Pretpostavljam da, velikoj većini, prvo meso padne na pamet kada se priča o bjelančevinama. I istina je! Meso je odličan izvor bjelančevina (i ne samo njih). Ali i druge namirnice poput ribe, mlijeka i mliječnih proizvoda, grahorica i orašastih plodova sadrže u sebi značajne količine bjelančevina.
Maleni je problem – iako to možda ne bi ni zvala problemom – to što bjelančevine iz biljnog podrijetla nisu kompletne, barem ne dok ne iskombiniramo više namirnica biljnog podrijetla odjednom. Što to sada znači…?
Bjelančevine su gradivne komponente našeg organizma, iako imaju i druge funkcije. Bjelančevine su građene od različitih kombinacija dvadeset aminokiselina. U ovisnosti o tome kojim su redosljedom te aminokiseline složene dobivamo bjelančevinu s određenom funkcijom. Zamislite te aminokiseline kao slova abecede: posložimo slova na jedan način dobijemo jednu riječ, složimo ih na drugi način dobijemo neku drugu riječ. Isto tako, ako nemamo sva slova abecede teško da ćemo moći napisati sve riječi – isto vrijedi i za bjelančevine.
Namirnicama biljnog podrijetla uvijek fali barem jedno slovo odnosno aminokiselina – ječmu fali slovo L (aminokiselina lizin), a grahu fali slovo M (aminokiselina metionin). Ali super je u cijeloj toj priči što, kada se ječam i grah kombiniraju (kao u ovoj salati), nama ne fali ništa jer jedan ima ono što onom drugom fali, a naš organizam na taj način dobiva sva slova abecede, odnosno sve aminokiseline kako bi se mogao izraziti kako treba. Simple as that!
Iz tog razloga pametno je kombinirati žitarice s grahoricama!
Zbog manjkavosti na aminokiselinama u namirnicama biljnog podrijetla pametno je kombinirati žitarice s grahoricama. Na taj način dobijemo cijeli spektar aminokiselina, a s time, na kraju, i bjelančevina.
Ali kako se ja uvijek vodim onom #OPrehraniRazumno – pravilnom i raznolikom prehranom ne morate se brinuti o ovakvim stvarima jer ćete kroz dan/tjedan unijeti sve hranjive tvari koje vam trebaju. Možda ćete za ručak pojesti samo orzotto s ječmom, ali ste zato 100% za doručak jeli jaje. 😉
Savjetovala bi jedno veganima, u trenutku kada se odluče za vegansku prehranu koja ne uključuje namirnice životinjskog podrijetla, da uče i čitaju. Veganska prehrana može biti manjkava na nekim hranjivim tvarima pa treba znati na koji ih način nadoknaditi. =)
Nego.. Ajde da vam podvalim ječam!
HLADNA SALATA OD JEČMA I GRAHA
-količine su dovoljne za 3 porcije-
150 g (integralnog) ječma
1 srednja mrkva (100 g)
½ male glavice ljubičastog kupusa (150 g)
1 poriluk
4-5 „cvjetića“ crvenog radića (100 g)
1 konzerva (240 g) crvenog graha
4 žlice mješavine sjemenki
100 g sira s plavom plijesni (npr. stilton) ili feta sira
10-ak crnih maslina
sol
DRESSING
50 g (5 žlica) maslinovog ulja
30 g (3 žlice) aceta balsamica
20 g (2 žlice) soja sosa
1 žličica senfa
1 žlica mješavine mediteranskih začina
2 režnja češnjaka (po želji)
sol i papar
- Ječam stavite u sito (malo gušće od onog kroz kojeg cjedite paštu kada ju skuhate) te ga dobro properite ispod hladne vode kako bi spriječili naknadno stvaranje viška sluzi. Možete ga i namakati preko noći te tako smanjiti vrijeme kuhanja. Ja sam primjetila da mi više paše integralni ječam jer nekako bude malo kompaktniji i čvršći nakon kuhanja.
- Nakon što ste ga isprali stavite ga u lonac s hladnom vodom i prstohvatom soli te stavite kuhati na srednju vatru 20-ak minuta (odnosno koliko treba za se ječam skuha). Kada zakuha primjetit ćete da se na površini stvara pjenica – samo ju pokupite sa žlicom i bacite.
- Dok se ječam kuha, kupus i poriluk narežite na tanko, mrkvu naribajte na veći ribež, a crveni radić nasjeckajte na trakice.
- Properite dobro crveni grah pod vodom te ga dodajte nasjeckanom povrću.
- Kada je ječam kuhan, properite ga kroz hladnu vodu (opet kroz sito) kako bi ga isprali, zaustavili daljnje kuhanje i kako vam povće ne bi „povenulo“ kad mu dodate topli ječam. Kada ga budete proprali kroz hladnu vodu primjetit ćete kako se malo stisnuo tako da ga ne kuhate al dente nego ipak malo više od toga. Dodajte ječam povću i grahu.
- Dodajte salati sir narezan na kockice, sjemenke i masline.
- U zdjelici dobro promješajte sastojke za dresing (meni se pokazalo najbolje s vilicom kao kada radim kajganu ili sve u jednu teglicu, začepiti i mučkati), dodajte sol i papar po želji te ga prelijte preko salate i dobro promješajte.
Iskreno, pooojma nemam koliko može stajati u fridžu obzirom da se kod mene odmah pojede. Ja napravim ovako malo veću dozu pa imam uvijek spremnu jednu zdjelicu za marendu na poslu.
Vam se čini zanimljivo? Ivana?
Siii juuu!
Iva ❤