Moja ljubav prema namazima od orašastih plodova svima je već poznata. Ako se vi još niste upoznali s njima, vrijeme je! Možete početi s maslacem od badema koji je već na blogu. Odličan maslac za početak jedne romanse…
Ali neću (opet) o njima. Današnji post biti će o datuljama i o šećeru. I malo o romansi između maslaca od kikirikija i datulje…
Danas se puno priča o šećeru i o količini šećera koje dnevno pojedemo. Istina je da smo ga nekada puno manje jeli, ali je isto tako istina da smo se nekada puno više kretali.
Mnoga istraživanja kažu da smo rođeni s osjećajem za slatko, ali isto tako znam da je potreba za slatkim, ili bolje rečeno, potrebe za količinama tog slatkog, navika. Primjetila sam kod sebe da, kada u određenom periodu pretjeram sa slatkim, sve me više i više pita pa mi jedan red čokolade više nije dovoljan. Onda, kada to osvjestim, stanem malo na kočnicu, smanjim unos slatkog kako bi se vratila „na pravi put“ na kojem uživam u slatkom, ali s njim ne pretjerujem. Jeste li kada to primjetili?
I nutricionisti jedu slatko. I ja jedem slatko. Jedem i običnu čokoladu. Jedem i kinder bueno. Samo je pitanje u kojoj količini i koliko često. I što jedem ostatak dana, naravno!
Kako je sada moderna ta „zdrava hrana“ (pod navodnicima jer samo prehrana može biti zdrava ili nezdrava) često nalijećem na slastice na kojima piše „bez šećera“. U većini slučajeva taj „bez šećera“ znači da se u toj slastici ne nalazi rafinirani, bijeli, konzumni šećer. U svakom slučaju, šećer (najčešće u obliku glukoze i fruktoze) je u tim receptima prisutan, bio to kokosov šećer, agavin sirup, javorov sirup, med, datulje. Sve te namirnice u svom sastavu imaju šećer, i u svim tim namirnicama šećer ima istu kalorijsku vrijednost (4 kcal/g), samo je pitanje što još, osim šećera, ta namirnica u sebi skriva? Tako da se opet vraćam na činjenicu da bi hranu trebalo gledati i jesti kao cijelu, da se iz nje ne izvlače određeni nutrijenti.
Zato su datulje „pametniji“ izbor nego rafinirani, bijeli, konzumni šećer.
Zašto baš datulje?
Zaboravite na one datulje koje se kupuju upakirane na bijelom stiroporu. Suhe su i najčešće obložene sirupom od glukoze. Ali kada probate one mesnate, svježe datulje, nikakva objašnjenja vam više neće biti potrebna.
Datulja je plod palme (Phoenix dactylifera L.), koja podrijetlom dolazi s Bliskog Istoka. Izgleda kao malo veća maslina te se sastoji od mesnatog dijela i koštice, a okus im je onako.. Karamelast!
Datulje su bogate ugljikohidratima, prvenstveno šećerima. Kada se govorim o šećerima mislim na jednostavne šećere poput glukoze (50%) i fruktoze (50%) koje naš organizam brzo apsorbira i iskoristi kako bi dobio energiju. Zbog te karakteristike dobar su i zdravi izbor za mali snack prije treninga jer će vam momentalno dati energiju. No, s njima umjereno!
Osim šećera, na 100 g sadrže i lijepe količine vlakna (28% dnevnih potreba odrasle zdrave osobe), mineralnih tvari poput bakra (36% dnevnih potreba), kalija (35% dnevnih potreba), magnezija (15% dnevnih potreba) i mangana (15% dnevnih potreba) te vitamina B skupine (niacina, tiamina i riboflavina). Ali svakako računajte da je to na 100 g (cca 10 datulja, ali ovisi o veličini) koji sa sobom nose skoro 300 kcal i 60-ak grama šećera.
Datulje sadrže i druge fitonutrijente poput karotenoida (β-karoten, lutein i zeaksantin) koji djeluju kao antioksidansi te tako štite mrežnicu oka od mogućih oštećenja izazvanih svjetlom.
Mekane svježe datulje uvijek dolaze s košticom jer su previše mekane da bi se koštica mehanički uklonila. No, ona se vrlo jednostavno ukloni. Nožem se zareže datulja po duljini i koštica se izvadi prstima. Ukoliko su vam datulje ipak malo suhe, namočite ih 15-ak minuta u toploj vodi da omakšaju, posušite ih pa im izvadite košticu i konzumirajte.
S obzirom na svoju ljepljivu strukturu, datulje se mogu koristiti, osim kao izvor slatkog okusa, kao namirnica koja će vam povezati sastojke ako radite energetske kuglice ili koru za tortu. Također, nakon što ih namočite možete ih izblendati u pastu, dodati malo tahinija (maslac od sezamovih sjemenki) ili neki maslac od orašastih plodova i na taj način dobiti karamelu.
Ali ja sam ih danas odlučila puniti i to s maslacem od kikirikija. S komadićima kikirikija sakrivenim unutra. Htjela sam ih umičiti i u tamnu čokoladu, ali sam bila previše nestrpljiva. Svakako preporučam!
DATULJE PUNJENE MASLACEM OD KIKIRIKIJA
15 svježih mesnatih datulja (150 g)
15 ravnih žličica (120 g) maslaca od kikirikija
10-ak komada kikirikija u ljusci
prstohvatić soli
- Svježe datulje zarežite na pola te izvadite košticu. Pazite da datulju ne zarežete do kraja kako vam maslac od kikirikija ne bi curio svugdje.
- Kikiriki očistite i nasjeckajte na malo manje komadiće.
- Dodajte ravnu žličicu kikiriki maslaca u svaku datulju pa ubacite i malo nasjeckanog kikirikija.
- Svaku datulju dodajte pinkicu soli te ih stavite u zamrzivač da se stisnu (ja ih položim u plastičnu modlicu za led pa se ne okreću).
Ja ih čuvam u zamrzivaču jer su onda lijepo čvrste, a i okus onda nije tako jak s obzirom da i datulje i maslac od kikirikija imaju jak okus.
Koristite maslac od kikirikija bez dodatka (sol, šećer, razna ulja). Maslac od kikirikija možete zamjeniti s nekim drugim maslacem od orašastih plodova (kao npr. ovaj od badema s cimetom) ili tahinijem (maslac od sezamovih sjemenki).
Punjene datulje možete umočiti u otopljenu tamnu čokoladu ili posuti dodacima po želji poput cimeta, gorkog kakaa, kokosa, komadića voća…
Evo i nutritivne vrijednosti, da se znate orijentirati..
Ova je slastica odlična za se zasladiti tokom dana, ali i za unijeti određene nutrijente. Naravno, sve je u količini! A i dosta su zasitne, tako da su jedna do dvije sasvim dovoljne.
Ja datulje i maslac od kikirikija kupujem preko Tvornice zdrave hrane pa eto možda pomogne s potragom.. =))
Izvor informacija: